Savjetovanje privatnih šumovlasnika logičan je i iznimno važan nastavak priče o održivom šumarstvu. U Hrvatskoj se, naime, suočavamo sa specifičnim izazovom – naši su privatni šumski posjedi uglavnom vrlo mali i rascjepkani. Zbog toga prosječan vlasnik šume često nailazi na problem kada želi uvesti suvremene ekološke metode, plasirati drvnu masu na tržište ili se jednostavno probiti kroz šumu propisa i zakonskih obveza o sječi i transportu drva. Upravo je zato stručna podrška ključna kako bi se tim vrijednim resursom upravljalo zakonito, profitabilno i u skladu s prirodom.
Kada vlasnik šume treba pomoć, na raspolaganju mu stoji nekoliko adresa. Javne savjetodavne usluge pružaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te Hrvatske šume, a u novije se vrijeme sve više otvara i tržište privatnih stručnjaka te licenciranih šumarskih konzultanata. Rad navedenih stručnjaka na terenu obuhvaća sve, od izravnih individualnih konzultacija i obilazaka šuma, preko organizacije edukativnih radionica, pa do modernih digitalnih platformi na kojima se mogu dobiti brze informacije. Glavna zadaća je pomoći šumovlasnicima u svim segmentima gospodarenja. To znači da će im pomoći u izradi dugoročnih planova, izgradnji šumske infrastrukture, odabiru klimatski otpornih vrsta za sadnju te u provođenju njege i obnove šume. Također, savjetnici igraju presudnu ulogu u zaštiti šuma jer educiraju vlasnike kako rano prepoznati napade štetnika ili bolesti te kako primijeniti biološke metode zaštite bez nepotrebne uporabe pesticida. Jednako važan dio posla odnosi se na pravne i financijske aspekte.
Stručnjaci pomažu vlasnicima i u rješavanju imovinskopravnih odnosa što je danas najprivlačnije, pomažu im prikupiti opsežnu dokumentaciju te se uspješno prijaviti na natječaje za EU fondove koji financiraju pošumljavanje ili kupnju moderne opreme. Ipak, najveća se vrijednost savjetovanja krije u rješavanju onih kroničnih problema s kojima se naši šumovlasnici bore, a to su rascjepkanost parcela i slaba organiziranost. Savjetnici stoga intenzivno rade na poticanju i promicanju udruživanja šumovlasnika. Kada se mali posjednici povežu u udruge, lakše dolaze do tržišta, postižu bolje cijene, smanjuju troškove strojeva i lakše privlače europski novac. U konačnici, kroz ovakav sustav podrške, privatne šume podižu svoju kvalitetu i vrijednost, smanjuju se rizici od požara i bolesti, a ruralni krajevi dobivaju snažan poticaj za održivi razvoj.
