Nabava kvalitetnog sadnog materijala predstavlja temelj i početnu točku svake uspješne obnove šuma jer izravno određuje kako će se šumske sastojine razvijati, koliko će biti otporne na bolesti. Kada se donese odluka o pošumljavanju, vlasnici moraju birati između različitih vrsta materijala, prvenstveno između sadnica golog korijena, koje su cjenovno povoljnije ali osjetljivije, te kontejnerskih sadnica uzgojenih u posudama, koje zbog očuvanog korijenskog sustava bilježe znatno veći postotak preživljavanja nakon presađivanja. Naravno, u određenim se situacijama koristi i sjemenski materijal, no u oba je slučaja ključno da je riječ o certificiranom podrijetlu prilagođenom lokalnim uvjetima.
Sigurnost i provjerenu kvalitetu osigurava se kupnjom isključivo od registriranih šumskih rasadnika, licenciranih privatnih proizvođača ili državnih rasadnika kojima upravljaju Hrvatske šume. Prilikom odabira samih vrsta drveća, struka nalaže strogo uvažavanje klimatskih uvjeta, nadmorske visine i tipa tla, pri čemu se prednost uvijek daje autohtonim vrstama radi očuvanja bioraznolikosti. Tako će se u nizinskim područjima najčešće saditi hrast lužnjak, brdsko-planinski krajevi rezervirani su za hrast kitnjaka i bukvu, dok će se siromašnija i plića tla pošumljavati odgovarajućom crnogoricom. Vizualno i funkcionalno, zdrava sadnica mora imati snažan, dobro razvijen korijen te pravilan rast stabla, jer loš materijal neizbježno dovodi do slabog primitka na terenu i golemog naknadnog troška ponovne sadnje.
Cijeli proces zahtijeva i kvalitetnu logistiku, što znači da se narudžbe u rasadnicima često moraju ugovoriti i do godinu dana unaprijed. Sama se sadnja provodi u optimalnim agrotehničkim rokovima, u jesen ili u proljeće, a transport i skladištenje moraju osigurati stalnu vlagu i zaštitu od smrzavanja kako korijen ne bi pretrpio šok. Srećom, ovi financijski zahtjevni projekti ne moraju u potpunosti pasti na teret vlasnika, budući da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zajedno s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR), redovito raspisuje natječaje za sufinanciranje kroz EU fondove namijenjene obnovi šuma. Primjenom ovih dobrih praksi, kombiniranjem više vrsta drveća i izbjegavanjem monokultura, dugoročno stvaramo stabilne i klimatski otporne šumske zajednice.
